Dvorci na teritoriji srednjeg Banata
Mađarska reč za dvorac [kastély] latinskog je porekla i označava samostalni stambeni objekat koji svojim spolјašnjim izgledom ukazuje na privilegovan društveni položaj vlasnika. Dvоrci na teritoriji Banata uglavnom spаdаju u tip pоlјskih (rurаlnih) dvоraca kојi su izgrаđеni vаn urbаnih grаdskih nаsеlја, а pо prаvilu su оkružеni еkоnоmskim zgrаdаmа čiја је ulоgа bilа omogućavanje funkciоnisаnja imаnjа tоkоm cеlе gоdinе. U pogledu funkciја, dvorac je bio objekat za stanovanje ali i centar upravlјanja imanjem.
Na teritoriji srednjeg Banata nalazi se devet dvoraca podignutih u periodu od početka 19, do prve polovine 20. veka.
Karta srednjeg Banata
———————————————————————————————————————————————–
1. Dvorac ,,Karačonji” u Novom Miloševu
(spomenik kulture od velikog značaja)
Prvi vlasnik: plemić Laslo Karačonji od Beodre (Beodrai László Karátsonyi)
Vreme gradnje: 1840 -1846. godine
Projektant: arh. Jožef Pan
Stil: klasicizam
Funkcija: nema
Saznati više: Dvorac Karačonji
———————————————————————————————————————————————–
2. Dvorac ,,Daniel” u Konaku
(spomenik kulture od velikog značaja)
Prvi vlasnik: baron Laslo Daniel (Dániel Lászlo)
Vreme gradnje: 1898. godine
Projektant: nepoznat
Stil: eklektika (neorenesansa i neobarok)
Funkcija: osnovna škola
Saznati više: Dvorac Danijel
———————————————————————————————————————————————–
3. Dvorac ,,Sokolac” u okolini Novog Bečeja
(spomenik kulture)
Prvi vlasnik: Lazar Dunđerski
Vreme gradnje: kraj 19. veka
Projektant: nepoznat
Stil: pozni klasicizam
Funkcija: rezidencija za stanovanje
Saznati više: Dvorac Sokolac
———————————————————————————————————————————————–
4. Dvorac ,,Rohonci” na Bisernom ostrvu kod Novog Bečeja
(spomenik kulture)
Prvi vlasnik: plemić Gedeon Rohonci (Gedeon Rohonczy)
Vreme gradnje: druga polovina 19. veka
Projektant: nepoznat
Stil: eklektika (romantizam)
Funkcija: nema
Saznati više: Dvorac Rohonci
———————————————————————————————————————————————–
5. Dvorac ,,Kaštel” u Ečki
(spomenik kulture)
Prvi vlasnik: plemić Augustin Lazar od Ečke (Augustinus Lazar de Etscka)
Vreme gradnje: 1817-1820. godine
Projektant: nepoznat
Rekonstrukcija: kraj 19. veka – Grof Feliks Arnonkur (Felix Graf Harnoncourt)
Adaptacija: 1974. godine
Restauracija, revitalizacija i dogradnja aneksa: 2005. godine
Stil: izvorno – klasicizam, nakon rekonstrukcije – romantizam
Funkcija: restoran i hotel
Saznati više: Dvorac Kaštel
———————————————————————————————————————————————–
6. Dvorac ,,Nojhauzen” u Srpskoj Crnji
(spomenik kulture)
Prvi vlasnik: Nemački general Franc Noihauzen
Vreme gradnje: 1943. godine
Projektant: nepoznat
Stil: eklektika
Restauracija: 2011. godine
Funkcija: restoran i hotel
Saznati više: Dvorac Nojhauzen
———————————————————————————————————————————————–
7. Dvorac ,,Hertelendi-BAJIĆ” u Bočaru
(spomenik kulture)
Prvi vlasnik: plemićka porodica Hertelendi (Hertelendy)
Vreme gradnje: oko druge decenije 19. veka
Projektant: nepoznat
Stil: klasicizam
Funkcija: bez namene
———————————————————————————————————————————————–
8. Dvorac ,,Hertelendi-BAYER” u Bočaru
(prethodna zaštita)
Prvi vlasnik: plemićka porodica Hertelendi (Hertelendy)
Vreme gradnje: nepoznato, možda početak 19. veka
Rekonstrukcija: početak 20. veka
Projektant: nepoznat
Stil: secesija
Funkcija: trenutno bez funkcije. Buduća namena – Centar za decu
Saznati više: Dvorci u Bočaru
———————————————————————————————————————————————–
9. Ostaci dvorca Andrije Čekonjića u Banatskom Dvoru
Prvi vlasnik: Grof Andrija Čekonjić (Csekonics Endre)
Vreme gradnje: 1903. godine
Projektant: nepoznat
Stil: neorenesansa
Funkcija: zemljoradnička zadruga
————————————————————————————————————————————————–
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
————————————————————————————————————————————————–
PORUŠENI DVORCI NA TERITORIJI SREDNJEG BANATA
Usled različitih društvenih, ekonomsko-političkih okolnosti, neki od dvoraca na teritoriji srednjeg Banata više ne postoje – porušeni su (razgrađeni) uglavnom u periodu između dva Svetska rata.
1. DVORAC LAJOŠA KARAČONJIJA U NOVOM MILOŠEVU (BEODRI)
Prvi vlasnik: plemić Lajoš Karačonji od Beodre (Beodrai Lajos Karátsonyi)
Vreme gradnje: kraj četrdesetih i početak pedesetih godina 19. veka
Projektant: arh.Jožef Pan
Stil: pozni klasicizam
Porušen: 1932. godine
——————————————————————————————————————————————————
2. DVORAC ERNEA KIŠA U ELEMIRU
Prvi vlasnik: plemić Agošton Kiš (Agoston Kiss)
Vreme gradnje: 1795. godina
Projektant: arh. Nađ i ing. Jung (pretpostavka)
Stil: klasicizam
Porušen: 1936. godine
3. DVORAC PORODICE BOBOR U ELEMIRU
Prvi vlasnik: baronska porodica Bobor (pretpostavka)
Vreme gradnje: dvadesete ili tridesete godine 19. veka
Projektant: nepoznat
Stil: klasicizam
Porušen: sedamdesete godine 20. veka
——————————————————————————————————————————————————————
4. DVORAC ŠOJMOŠ U NOVOM BEČEJU
Prvi vlasnik: Elemer Šojmoš (Elemér Solymos) potomak plemićke porodice Hadžimihaljo-Šišanji.
Vreme gradnje: početak 20. veka
Projektant: nepoznat
Stil: secesija
Porušen: početkom osamdesetih godina 20. veka. Danas se na tom mestu nalazi Dom zdravlja.
——————————————————————————————————————————————————————
5. OSTACI DVORCA GROFA ROGENDORFA U BANATSKOM DVORU
Prvi vlasnik: grof Josif Rogendorf (Joseph Graf zu Rogendorf)
Vreme gradnje: 1837. godine
Projektant: nepoznat
Stil: klasicizam
Porušen: 1918. godine
————————————————————————————————————————-
6. TREĆI DVORAC PORODICE HERTELENDI U BOČARU
Prvi vlasnik: plemićka porodica Hertelendi
Vreme gradnje: početak 19. veka
Projektant: nepoznat
Stil: klasicizam
Porušen: početkom 20. veka (pretpostavka)
————————————————————————————————————————-
7. DVORAC ,,KARAKAŠ” KOD KONAKA
Prvi vlasnik: nepoznato….
Vreme gradnje: druga polovina 19. veka
Projektant: nepoznat
Stil: klasicizam
Porušen: nakon Drugog svetskog rata
—————————————————————————————————————————————-
8. DVORAC ,,ČITO” ANDRIJE ČEKONJIĆA (Csitó-kastély )
Prvi vlasnik: Grof Andrija Čekonjić (Endre Csekonics)
Vreme gradnje: 1869. godine
Projektant: arh. Mikloš Ibl (Miklós Ybl)
Stil: romantizam
Porušen: 1937. godine
Napomena: Dvorac se nalazio skoro na samoj Srpsko-Rumunskoj granici – kod Žombolja.
***
Napomena: U Ugarskim zemljama (uključujući i Banat) nobilijarni sistem poznaje sledeću uzlaznu gradaciju rangova plemstva: plemić – baron – grof – knez (Herceg ili vojvoda)! Plemstvo se deli na netitularno plemstvo (sitno plemstvo) i titularno plemstvo – baroni, grofovi i knezovi (hercozi i vojvode). Svaka plemićka porodica poseduje svoj grb. Меđutim, pоsеdоvаnjе grbа niје dоkаz pо sеbi о bilо čiјеm plеmstvu i niје sаmо prаvо i privilеgiја plеmstvа, аli grb јеstе јеdnа оd privilеgiја i аtributа plеmstvа.
==================================================================================================
Literatura:
Dokumentacija Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin
Fotodokumentacija Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin,
Dokumentacija Pokrajinskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Novog Sada
D.M.Acović, Heraldika i Srbi, Beograd 2008.
L.Mečkić, Novi Bečej i Vranjevo kroz istoriju, Novi Bečej 1989.
B.Pavlov,Vlastelinstvo Elemir, Zrenjanin 2003.
S.Borovszki,Torontál vármegey, Budapest 1911.
kratko & jasno, bravo za autora 🙂
Drago mi je sto ovakav sajt postoji, da li mi mozete odgovoriti kao laiku sta znaci “Predhodna zastita”
Sa postovanjem, Jankov Jadranka
Hvala.
Dvorac ECKA je primer kako se mose unisti izvorna arhitektura ! Pre rekonsrukcije 1974.g., je izvorni stil gradnje KLASICIZAM. Revitalizacijom,rekonstrukcijom i dogradnjom aneksa unisten je u izvornom obliku sam dvorac. Podlesci pritisku novog vlasnika ,dobili smo kule koje imaju komercijalnu vrednost , ali arhitektonsku nikako, Nakon rekonstrukcije 2005 .g.stil je navodno ROMANTIZAM.Posto je vlasnistvo privatno, dogradnjom je dobio prostor sa smestaj gostiju,ili hotel.
Niste dobro razumeli! Rekonstrukciju dvorca je naložio grof Felix Arnonkur odmah nakon njegovog dolaska na imanje. Dvorac je tada dobio odlike romantizma, preciznije, na njemu su vidljivi uticaji svernjačke (engleske, holandske) arhitekture.
Godine 1974., nakon rekonstrukcije koja je imala za cilj pretvaranje objekta u moderan hotel, usledila je izmena pojedinih delova dvorca, pri čemu je enterijer u potpunosti izmenjen (degradiran) kao i delovi fasade.
Revitalizacija iz 2005. je posebna priča!