19 Apr
2022
Posted in: Aktuelnosti
By    No comments

Arhitekta Ištvan Kiš, graditelj Velikog Bečkereka

Vesna Karavida, istoričar umetnosti

Pored tri monumentalna objekta u Vojvodini (sva tri u Zrenjaninu – Finansijska palata, Trgovačka akademija i Torontalska bolnica) Ištvan Kiš je projektovao i mnogobrojne zgrade javne namene u Austrougarskoj monarhiji.

Trgovačka akademija (1892)
Palata finansija (1893) danas Narodni muzej
Torontalska bolnica (1895)

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Ištvan Kiš (Kiss István) (Kerešladanj 4.5.1857 – Budimpešta 9.1.1902) studirao je na Tehničkom fakultetu u Pešti, gde je diplomirao 1880. godine. Kao stipendista države boravio je u inostranstvu u periodu od 1882. do 1885. godine. Po povratku u zemlјu dobija zvanje docenta, te vanrednog profesora na Kralјevskom tehničkom fakultetu „Palatin Jožef“ u Budimpešti.

Iako je Kišova karijera, zbog prerane smrti trajala svega petnaestak godina, on se pored profesorskog angažovanja predano bavio i projektovanjem. U najvećem broju slučajeva se radilo o javnim objektima gde se država pojavlјuje kao naručilac. Najznačajnija dela u današnjoj Mađarkoj su mu Županijska palata u Vespremu iz 1887. godine, zgrada Mošonmađarovske županije, Ginekološka klinika u Ulici Baroš u Budimpešti iz 1895, Palata pravde sa zatvorom u Kaloči iz 1896. godine, Palata pravde u Miškolcu iz 1897, Centralni zavod budimpeštanskih sirotišta iz 1899. godine i Univerzitetski institut za patologiju u Budimpešti iz 1900. godine.

U današnjoj Slovačkoj sedamdesetih godina 19. veka gradi Palatu pravde u Komarnu, a potom i muzej u istom gradu (1891). Tokom 1900. godine se po njegovim planovima grade Palata pravde sa zatvorom u Levoči i Nјitri i bolnica u Banskoj Bistrici.

Na području današnje Rumunije Kiš je takođe ostavio veći broj javnih objekata. Poznat je njegov Muzej privrede u Marošvašarheju (1893), Palata pravde u Nađvaradu (1896), Rimokatolička crkva u mestu Đerđoditro (1897) i dve monumentalne sudske zgrade, u Devi iz 1897. godine i Brašovu iz 1900.

Projektovao je uglavnom u duhu renesansne arhitekture. U mađarskim biografskim leksikonima se pominje i Kišov teoretski rad tako da znamo da je napisao „Arhitektura Severozapadne Evrope“ i rad pod nazivom „O bačvastom svodu“.

……………………………………………………………………………………………………………………………….

Projekti Ištvana Kiša u Zrenjaninu (Velikom Bečkereku):

……………………………………………………………………………………………………………………………….

Izvori:

Borovszky Samu, Torontál Vármegye, Budapest 1911, 572.

Révai Nagy Lexikona Az Ismeretek Enciklopédiája, XI, Budapest 1914, 699.

Маgyar Életraici Lexikon I Kát AK, Budapest 1981, 926.

B. Somfai, A veszprémi Megyeház 100 éve, 1887-1987, Veszprém 1987.

М. Шијаковић, Архитекта Иштван Киш у Великом Бечкереку, Улазница 141- 142, Зрењанин 1994, 72-82.

Vesna Karavida, Finansijska palata arhitekte Ištvana Kiša u Zrenjaninu, DaNS 54, Novi Sad 2006, 66-69;

Весна Каравида, Објекти архитекте Иштвана Киша у Зрењанину, Грађа за проучавање споменика културе Војводине XXIV-XXV, Нови Сад 2011, 44-57.

Podelite Vaše mišljenje, ostavite komentar...

*