Jakob i Ištvan Bart, graditelji Velikog Bečkereka
Doprinos graditelja Jakoba i Ištvana Barta (oca i sina) u razvoju stilske arhitekture Zrenjanina u periodu koji je obuhvatao sam kraj 19. i prvu deceniju 20. veka valorizovan je tek nakon višegodišnjeg istraživanja stručnjaka ovog zavoda. Iako je još mnogo toga nepoznato o ovim autorima, njihova najznačajnija ostvarenja jesu poznata i obrađena u radovima objavljenim u stručnim časopisima (Građa za proučavanje spomenika kulture Vojvodine) i knjigama (Secesija u arhitekturi Zrenjanina, Odabrana zbirka građevinskih planovi iz fonda: Veliki Bečkerek grad sa uređenim senatom (1769-1918)).
***
Jakob Bart (Barth Jacobus) bio je lokalni zidarski majstor rođen 1849. godine u Velikom Bečkereku u mnogočlanoj zemljoradničkoj porodici. Imao je četvoro dece od kojih je sin Ištvan nastavio njegovim putem. Projektovao je nekoliko vrednih ostvarenja u stilu secesije, a najzačajnija su mu: foto atelјe Ištvana Oldala (1895), kuća Vudi Đerđa (1905), kuća Imrea Konkolјa (1910) i rekonstrukcija dvorišnog krila Velikobečkerečke štedionice (1910).
Ištvan Bart (Barth Stephanus István) je rođen u Velikom Bečkereku 1875. godine. Bart je završio studije arhitekture, a svoj radni vek proveo je u Temišvaru. U rodnom gradu je na kratko boravio tokom 1909. godine, na poziv Rimokatoličke crkvene opštine da bi izradio planove za upravnu zgradu. Nakon završetka izgradnje, jevrejski zlatar, Peter Jakob, videvši lepotu i modernost nove crkvene zgrade, angažovao je Barta da mu uradi projekat rekonstrukcije njegove stambeno – poslovne zgrade u glavnoj ulici koju je Bart ovaj put projektovao zajedno sa ocem. Pretpostavlja se da je on projektovao i zgradu Karla Helmbolda (Šeherezadu), ali za to još uvek nema pouzdanih dokaza. To bi značilo da je odmah nakon završenih studija projektovao ovo originalno arhitektonsko delo.
Karijera u Temišvaru
Godine 1909. Ištvan Bart se vratio u Temišvar. Prema istraživanjima Dejana Vorgića, istoričara umetnosti iz Zrenjanina, Bart je u Temišvaru zajedno sa poslovnim partnerom Hinterserom osnovao fabriku za izradu elektronske opreme (Hinterseer és Barth villamossági gépgyára). Fabrika je bila aktivna i u međuratnom periodu. Interesantno je istaći da se, sudeći prema bečkerečkim projektima, talentovan arhitekta nije bavio svojim osnovnim pozivom, već se preorijentisao na proizvodnju elektro motora.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Projekti Ištvana Barta u Velikom Bečkereku:
Bojan Kojičioć, istoričar umetnosti
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Izvori:
- ISTORIJSKI ARHIV ZRENJANINA, F.3 VELIKI BEČKEREK, GRAD SA UREĐENIM SENATOM (NAGY BECSKEREK RENDEZETТ TANÁCSÚ VÁROS) – NAGYBECSKEREK (ЗРЕЊАНИН), (1769–1918), 1769–1920
- Majstorović. Vesna, Odabrana zbirka građevinskih planovi iz fonda: Veliki Bečkerek grad sa uređenim senatom (1769-1918). Zrenjanin 2013.
- Majstorovića. Vesna, Secesija u arhitekturi Zrenjanina, Zrenjanin 2016.
- Kojičić, Bojan. Vorgić, Dejan. Zlatar Karl Helmbold i njegova kuća iz hilјadu i jedne noći, Građa za proučavanje spomenika kulture Vojvodine XXXI : Novi Sad 2018.
- Internet stranica: https://expo1921.mnir.ro/ „Expoziția și Târgul de Mostre a Industriei Românești” (1921), Stand „Hinterseer/ și/ Barth, Fabrica Electrotecnica, Timișoara”. În fundal stânga, standul “Bieber. Mine de marmore Rușchița”. Pavilion Banat