Arheološka nalazišta
Matejski brod (Veliki značaj)
Nalazi se severoistočno od Novog Bečeja, na samoj obali nekadašnjeg rečnog korita Malog Begeja. Na Matejskom Brodu prati se kontinuitet prerastanja iz naselja starčevačke u ranovinčansku kulturu, iznad koje se formiralo stanište pozne protopotiske i potiske kulture. Najveći značaj lokaliteta predstavljaju etape izgradnje nadzemnih objekata. Otkrivene su neolitske kuće pravougaonog oblika, izgrađene od masivnih greda, sa podnicom i potpatosnicom. Imale su uglavnom po dve prostorije i, verovatno, dvoslivni krov. Ostaci zidova i podova pokazuju da su oblice i talpe bile oblepljene ilovačom, a koristile su se kao osnovni materijal za izgradnju. Ovde nisu otkriveni tragovi rovova ili jama u koje su stavljani potporni ili noseći stubovi, kao što je slučaj u naseljima vinčanske kulture. Na osnovu importa vinčansko-pločničke keramike nađene u jednog kući, mlađi stambeni horizont u Matejskom Brodu mogao bi da se datuje u razvijenu vinčansko-pločničku fazu. Ornamentika na sudovima je tipična za potisku kulturu. Zastupljeni su urezani uglasti i motivi meandra. Sedeća figura sa sudom u ruci, koja predstavlja zemljoradničko božanstvo, pripada grupi retkih neolitskih idola. Prva sistematska istraživanja obavljena su u periodu 1949-1952., a nastavljena od 1962. godine.
R. Račajski, Š. Nađ, Zaštitna arehološka istraživanja na Matejskom Brodu kod Vološinova, Naučni zbornik Matice sprske I (Novi Sad 1950) 231-237; R. Radišić, Matejski brod – neolitsko naselje, Arheološki pregled 7 (Beograd 1965) 33-34.