Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Jarkovcu
Veliki značaj
Nema tačnog zapisa kad je crkva sazidana, ali sudeći po poklonima hramu iz 1761. godine, svakako da je zidana u drugoj polovini XVIII veka, a to se vidi i po zapisu na mermernom prestolu koji je postavljen 1797. godine kada je verovatno i crkva dovršena. Crkva je građena od tvrdog materijala, a posle nije ni doziđivana niti prepravljana. Jedino su krov i krovna građa na crkvi zamenjeni 1911. godine.
Ikone na zidanom ikonostasu radio je Konstantin Danil u periodu od 1858. do 1861. godine. Dimenzije crkve su uslovile i ikonografski raspored u kome je predstavljen sveden program: Prestoni niz sa dverima, Praznični niz sa pet scena, ,,Tajna Večera“ i ,,Raspeće sa dva anđela“. bez sumnje najbolje umetničko delo u našoj ikonografiji koji pleni paletom i finim islikavanjem više nego monumentalnošću. Ikonostas je zidao Đorđević iz Velikog Bečekreka 1857. godine, mramorirao ga je i pozlatio Adolf Ungluckhoffer 1858. godine takođe iz Velikog Bečkereka, prema zapisu na levoj pevnici. Rezbarski posao je radio neki Pančevac.
Zidne slike ,,Boga Oca“ i ,,Jevanđelista“ u svodu soleje slikao je Stevan Aleksić 1911. godine. Ornamentiku po ostalim svodovima i zidovima crkve, koja podseća na rimokatolički manir, radili su dva Nemca iz Beča. Usled prokišnjavanja krova, freske su usled dejstva vlage počele da propadaju.
Literatura:
M.Kolarić,Klasicizam kod Srba 1790-1848, Novi Sad 1965,120-124; Popis slikarskih i vajarskih dela u društvenom posedu i privatnoj svojini na području Banata V,Novi Sad 1981,35