Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Jarkovcu
Veliki značaj
Nema tačnog zapisa kad je crkva sazidana, ali sudeći po poklonima hramu iz 1761. godine, svakako da je zidana u drugoj polovini XVIII veka, a to se vidi i po zapisu na mermernom prestolu koji je postavljen 1797. godine kada je verovatno i crkva dovršena. Crkva je građena od tvrdog materijala, a posle nije ni doziđivana niti prepravljana. Jedino su krov i krovna građa na crkvi zamenjeni 1911. godine.
Ikone na zidanom ikonostasu radio je Konstantin Danil u periodu od 1858. do 1861. godine. Dimenzije crkve su uslovile i ikonografski raspored u kome je predstavljen sveden program: Prestoni niz sa dverima, Praznični niz sa pet scena, ,,Tajna Večera“ i ,,Raspeće sa dva anđela“. bez sumnje najbolje umetničko delo u našoj ikonografiji koji pleni paletom i finim islikavanjem više nego monumentalnošću. Ikonostas je zidao Đorđević iz Velikog Bečekreka 1857. godine, mramorirao ga je i pozlatio Adolf Ungluckhoffer 1858. godine takođe iz Velikog Bečkereka, prema zapisu na levoj pevnici. Rezbarski posao je radio neki Pančevac.
Zidne slike ,,Boga Oca“ i ,,Jevanđelista“ u svodu soleje slikao je Stevan Aleksić 1911. godine. Ornamentiku po ostalim svodovima i zidovima crkve, koja podseća na rimokatolički manir, radili su dva Nemca iz Beča. Usled prokišnjavanja krova, freske su usled dejstva vlage počele da propadaju.
Zapadna fasada
Južna fasada
Zapadna vrata
Literatura:
M.Kolarić,Klasicizam kod Srba 1790-1848, Novi Sad 1965,120-124; Popis slikarskih i vajarskih dela u društvenom posedu i privatnoj svojini na području Banata V,Novi Sad 1981,35